7. hrvatski geografski kongres

7. hrvatski geografski kongres

Od 9. do 11. listopada na području Međimurja održan je 7. hrvatski geografski kongres. Hrvatski geografski kongres tradicionalno su i ovaj put organizirali Hrvatsko geografsko društvo, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.
Na kongresu je sudjelovalo 109 sudionika, a uz hrvatske geografe i geografi iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Slovenije. Znanstveni odbor je prihvatio 63 podneska odnosno isto toliko je održano izlaganja u dvije ili tri paralelne sekcije tijekom radnog dijela kongresa koji je trajao dva dana. Treba spomenuti da se među njima našlo i nekoliko donedavnih i sadašnjih studenata geografije.

Trećeg dana održan je terenski dio kongresa sa rutom Čakovec – Akumulacijsko jezero HE Dubrava – Prelog – Mursko Središće – Peklenica – Žabnik – Sveti Martin na Muri – Štrigova – Čakovec. I doista, Međimurje koje se nalazi u međurječju Drave i Mure zahvaljujući prostornom uređenju, očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini, gustoj naseljenosti, širokoj gospodarskoj bazi, poduzetničkom duhu lokalnog stanovništva, ali i dobrim vezama sa Slovenijom, Mađarskom i Austrijom, pomalo podsjeća na razvojne sposobnosti i društveno-gospodarske i kulturne interakcije nekadašnje Mezopotamije. Nije to bio običan turistički obilazak, a posebno jer su grupi činili geografi, koji svi odreda jako dobro poznaju bilo koji prostor. Međutim, Mihaela Mesarić (koja radi u javnoj ustanovi za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ i predaje turističku geografiju na Međimurskom veleučilištu) je uspješno i s velikim entuzijazmom predstavila Međimurje, posebno ono izvan gradskih naselja. Tako su, osim gradskih naselja, posjećeni Spomen park naftaštva u Peklenici, Spomen dom rudarstva i okolne rudarske geobaštine u Murskom Središću, mlin na Muri, OPG obitelji Hažić, kao i vinska staza koja vodi na vidikovac Mađerkin breg odakle se, kako je docent Čanjevac rekao u šali, za čistih dana vide Dolomiti. Nakraju je umirovljeni profesor Dane Pejnović s pravom rekao da je terenski dio kongresa bio pravi motivacijski izlet za svakog studenta.

Zaključci kongresa su sljedeći: da je povećana produkcija i kvaliteta geografskih radova što potiče afirmaciju geografije posebno na planu upravljanja prostornim resursima, da je potrebno poticati uključivanje geografije u sustav upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom i raditi na zapošljavanju geografa u tim sustavima, da se nastavlja uspješna primjena suvremene geografske metodologije u sklopu transfera znanja i tehnologija i razvoja metodoloških pristupa, da se nastavlja razvoj primijenjenih geografskih istraživanja koji su osnova kreiranja javnih politika i izrade strateških razvojnih i prostorno-planskih dokumenata, da je potrebno povećati vidljivost rezultata geografskih istraživanja u svim segmentima društva, da je potrebno poticati prekograničnu suradnju te općenito internacionalizaciju znanstvenih i stručnih aktivnosti te da je nužno implementirati najnovije rezultate geografskih znanstvenih istraživanja u nastavu geografije.

U konačnici, predloženo je da se idući kongres 2023. godine održi na nekom od hrvatskih otoka. Nadamo se da će studenti geografije i tada biti uključeni u rad kongresa.
Zahvaljujemo organizatorima i čestitke na odličnoj organizaciji 7. hrvatskog geografskog kongresa!

Više o svemu na: www.hagede.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *